Povijest četvrtkom

Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Njegovo ime znači Dar boga Mitre. Od Ponta je stvorio jedno od najjačih kraljevstava u Maloj Aziji. Uspio je čak ugroziti vlast Rima u tom dijelu svijeta. Rim ga je uvrštavao među svoje najopasnije protivnike. Godine 88. prije Krista organizirao je pokolj Rimljana u Maloj Aziji. Izvori iz tog vremena tvrde da je tada ubijeno oko 80 tisuća Rimljana. Imao je najveću kolekciju otrove svog vremena. Na kraju ga je Rim ipak uspio slomiti. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj su uspjele zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvu je opsadu vodio sam sultan koji je u povijest ušao s nadimkom Veličanstveni. Drugu je opsadu u ime sultana vodio njegov veliki vezir Kara Mustafa. U prvoj su osmanske trupe uspjele urušiti dio obrambenog zida. U drugoj uspjele su zauzeti vanjske utvrde. Usprkos tim uspjesima ni prva ni druga opsada nije uspjela. Grad koji su opsjedali uspio se obraniti. Koji su to grad osmanske trupe opsjedale? Kako se grad uspio obraniti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Do samog kraja 19. stoljeća smatralo se da je prvo europsko pismo grčki alfabet. Smatralo se i da su Kreta, za koju je Homer pjevao da na njoj žive mnogi bezbrojni ljudi i da ima devedeset gradova, i mikenski gradovi opasani debelim bedemima i puni zlata koje je otkrio Heinrich Schliemann, nijemi, da nisu imali pismo. Sve se to počelo mijenjati kada je jedan arheolog pomislio da su znakovi urezani na kamenu pečatnjaku zapravo pismo. Tako je počeo put prema otkriću dva najstarija europska pisma. Jedno je odgonetnuto, drugo nam je još uvijek tajna. O kojim je pismima riječ? Kako su nađena? Zašto je samo jedno odgonetnuto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.